Inflacija: šta ćemo i kako ćemo?


Šta je inflacija, pojam o kojem se sve češće govori ovih dana. Kako se boriti protiv inflacije i sačuvati svoj biznis saznajte u nastavku teksta.
Budući da nas inflacija ovih dana bombardira s naslovnica te pritom unosi nesigurnost i strah u naše živote, odlučio sam se uhvatiti u koštac s njom.

Što je to inflacija, je li situacija trenutno zaista nepovoljna te šta. možemo napraviti po tom pitanju? Krenimo redom.

Šta je to inflacija


Inflacija je najjednostavnije rečeno pad vrijednosti novca. Često je zovu i tihim ubicom bogatstva. Svi znamo da su u našem djetinjstvu žvakaće gume, bomboni i čokolade u apsolutnom iznosu bili nemjerljivo jeftiniji nego danas.

Nisu razlog porastu cijene zlobne kompanije koje ganjaju profit, već jednostavno inflacija.

Iako se tehnike proizvodnje konstantno poboljšavaju, imamo potrošačka dobra koja su na tržištu već duže vremena i koja teško mogu još efikasnije proizvodit (npr. odjeća, hrana, plastični proizvodi itd.).

Njihova krajnja cijena zavisi uveliko o cijeni transporta. A svi znamo koliko je gorivo poskupilo u posljednje vrijeme.

U ovim kategorijama proizvoda, možemo pronaći glavne krivce za povećanje inflacije. Koristim navodnike jer porast cijena goriva ili hrane nije uzrok, već posljedica.

Šta uzrokuje inflaciju


Primarni uzrok inflacije je monetarna politika države, odnosno njezine centralne banke. Kontrolom količine novca koji ulazi u sistem i promjenom kamatnih stopa centralna banka može uticati na inflaciju.

Većina centralnih banaka cilja na oko 2% godišnje inflacije dugoročno gledano. Zašto to uopšte rade? Pa vrlo jednostavno: blaga inflacija je povoljna za ekonomiju.

Zamislite samo da živimo u društvu u kojem keš dobiva na vrijednosti s vremenom, (tj. da je deflacijski instrument).

To bi podsticalo ljude da troše manje keša na proizvode i usluge, a štede više jer će ti novci više vrijediti sutra. Dalje bi to dovelo do smanjenja prihoda preduzeća, otpuštanja radnika itd. Scenario koji niko ne želi zaživjeti.

Inflacija jednostavno djeluje kao poguranac za ekonomiju. Ako znamo da vrijednost gotovine opada s vremenom, veća je šansa da ćemo tu gotovinu koristiti već danas ili za investiranje ili za potrošnju.

U oba slučaja je ukupna ekonomija na dobitku.

Kako se inflacija računa


Inflacija se računa pomoću CPI (Consumer Price Index), odnosno indeksa potrošačkih cijena. To je jednostavno metrika koju svaka država računa za sebe, a obuhvaća što širi spektar cijena dobara i usluga.

To znači da je inflacija koju dobijemo prosjek svih cijena, dok naše osobno iskustvo može biti poprilično drugačije.

Primjerice, ako trošimo više na gorivo (koje je znatno skočilo u cijeni) od prosječnog domaćinstva , onda će nam se činiti da je inflacija puno viša, tj. u našem životu će zaista i biti viša.

Naravno, vrijedi i obrnuto: ako trošimo novce većinom na dobra koji nisu toliko cjenovno rasla, inflaciju možda nećemo ni primijetiti.

Kako se boriti protiv inflacije


Sadašnje doba nije ni po čemu posebno u odnosu na neka povijesna razdoblja koje su obilježile puno više i dugotrajnije stope inflacije.

Postoje mjere koje centralne banke mogu poduzet (ponajprije podizanje kamatnih stopa) da ohlade ekonomiju i zauzdaju inflaciju.

Investiranje je najbolji lijek protiv inflacije



Vrlo jednostavan odgovor na to pitanje je: investiranjem. Dugoročno gledano, dioničko tržište je najbolji zaštitnik protiv inflacije.

Iako je zlato često u narodu smatrano sredstvom za borbu protiv inflacije, brojke govore suprotno. Naime, zlato ne pruža pouzdanu zaštitu od inflacije.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *