Novi rekord za Bosnu i Hercegovinu je cijena odricanja državljanstva. Kako saznajemo, ukoliko se želite odreći bh. državljanstva spremite se za taksu od 800 KM. Što se regiona tiče, BiH je ubjedljivi rekorder.
Podatke sadrži dokument “Revizija učinka osnovne pretpostavke za efikasno upravljanje taksama i naknadama institucija BiH” gdje je naglašeno da taksu na zahtjev za prestanak državljanstva BiH izjavom o odricanju Ministarstvo civilnih poslova BiH naplaćuje.
“U zavisnosti od toga u korist koje države se podnosilac zahtjeva odriče bosanskohercegovačkog državljanstva iznos takse varira. Taksa koja se ovom prilikom plaća iznosi 800 KM, osim ako se ne radi o odricanju u korist državljanstva neke od država nastalih raspadom SFRJ, gdje je iznos značajno manji i iznosi 200 KM“, kaže se u reviziji.
Nejasno je zašto se u nekim slučajevima naplaćuje 200, a u nekim 800 KM.
“Sagovornici u Ministarstvu civilnih poslova BiH ne znaju tačan razlog razlike u visini takse naglašavajući da je ona i veća u zemljama u okruženju. Međutim, daljom analizom visine iznosa iste takse u regionu evidentno je da u Crnoj Gori visina te iste takse iznosi 588 KM, u Hrvatskoj 657 KM, a u Srbiji 580 KM bez obzira u korist koje države se vrši odricanje od državljanstva ovih zemalja“, revizori navode.
680 oodricanja za 3 mjeseca
Ili preko 200 mjesečno. “Prema evidenciji odricanja od državljanstva BiH, od 1. januara do 31. marta ove godine, državljanstva BiH odreklo se 680 osoba“, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva civilnih poslova BiH, odakle su potvrdili da je tokom cijele prošle godine ta brojka iznosila 3.104.
Odlukom Savjeta ministara
Pritom, i iz ovog ministarstva potvrđuju da administrativna taksa za odricanje državljanstva iznosi 800 KM, s tim što za odricanje radi sticanja državljanstva neke od država bivše Jugoslavije taksa iznosi 200 KM. Kako nam je rečeno iz ovog ministarstva, iznos te takse u skladu je sa odlukom Savjeta ministara BiH.
Iz ovog ministarstva ranije su pojasnili da, u postupku odricanja državljanstva BiH, stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.
“U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inostranstvu”, rekli su u Ministarstvu civilnih poslova BiH.