Sve više problema po osnovnim školama u Hercegovini


Sve više problema po osnovnim školama u Hercegovini.
Vršnjačkog nasilja ne manjka, a i dalje se tretira “kao primjer negdje tamo” koji se, eto, može nać na internetu ili u nekom udžbeniku.

Društvene mreže prepune su maloljetnih lica, mahom učenika osnovnih i srednjih škola, a ono što najviše zabrinjava su trendovi koje “djeca” prate.

Među poslednjim problemima koji su utočište našli u osnovnim školama u Hercegovini su tkzv. “čelendži” ili izazovi koje djeca “kupe” sa društvenih mreža poput TikTok-a. Nekim od postupaka ugrožavaju život.

Na pretjerano korištenje mobilnih uređaja u školama odavno apeluju direktori škola, doduše ne na način koji bi zapravo podigao svijest i roditelja i djece o opasnostima koje ih svakodnevno vrebaju.

Ovih dana, osim što jedni drugi ma nanose ozbiljne psiho-fizičke traume, koje sad polako izlaze na vidjelo, djeca sada “liježu” po cestama takmičeći se koje će izdržati više odnosno kome će se vozilo više približiti.

Radi se o učenicima kritične dobi, od 14 do 17 godina, jedno takvo jutros je osvanulo na naslovnicama SAD-a poubijavši troje, a ranivši sedmero drugih učenika i profesoricu.

Izazovi, kao zloćudan trend društvenih mreža su izgleda podjednako interesantni i dječacima i djevojčicama, zbog lega se apeluje na roditelje (po ko zna koji put) da povedu računa i obrate pažnju na ponašanja djece.

Živimo u vremenu virtuelnog, koje ovim incidentima sve više dolazi u kontakt sa realnim. Već se vode polemike vezane za društvenu platformu TikTok, koja se u jednom dijelu svijeta smatra i najopasnijom za mladu populaciju imajući u vidu da “čelendži” dovode do smrtnih ishoda.

Pogrešan set vrijednosti

Djeca danas odrastaju uz društvene mreže, rijaliti programe i druge “ne d’o Bog nikom” sadržaje koji uveliko remete sistem vrijednosti, pa tako će prosječan učenik ili učenica završnog razreda osnovne škole učiniti i ono što se okolina najmanje nada kako bi došlo do izražaja i postalo popularno na istim tim mrežama.

Biznis je biznis

Iz kompanije TikTok su tek početkom godine najavili blokadu pristupa mlađim od 13 godina. Provjera dobi vršiće se softverski uz upotrebu vještačke inteligencije, a sve je krenulo smrću djevojčice iz Palerma.

Kako je stradala desetogodišnjakinja?

Izazov zvani “black-out” ili “fade” je zapravo izazova gušenja doveo je do toga da je desetogodišnjakinji prekinut dovod kiseonika u mozak nakon čega je i stradala. U Italiji je od tada zabranjen TikTok.

Šta se kod nas dešava?

Možda djelujemo staromodni, a mda baš i jesmo, ali u ovom segmentu ne kasamo puno iza razvijenijih zemalja.
U BiH svi mogu imati nalog na TikToku – pametnom dovoljno. Iskoristićemo priliku da skrenemo pažnju na najopasnije izazove koji se tiču lomljenja glave ili slobodnog leta, a prave nazive nećemo pisati da ih djeca ne bi “izguglala” prije roditelja.
Uglavnom se radi o destruktivnim i samodestruktivnim metodama koje izazivaju padanje u nesvijest, povrede ili čak i smrt.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *